Kako rasporediti robu na skladištu

Upravo završavam jedan logistički projekt i zadnja stvar kao šlag na kraju, je raspored robe na skladištu

Kako dakle rasporediti robu na skladištu, a da bi sve izgledalo super i da bi roba išla većom brzinom sa skladišta, da se prodaja ne buni zbog kašnjenja i da kupci cvjetaju od zadovoljstva... E da i da na kraju mjeseca troškovi budu manji i da svi zajedno zaradimo svoj bonus!

Svi se (i u teoriji i praksi) slažemo da raspored robe na skladištu mora biti u skladu sa obrtajnošću robe, ali da bi to mogli napraviti moramo znati kakva nam je obrtajnost pojedinog artikla i na skladištu imati zone za takve artikle...

Prva stvar koju moramo znati je kako nam stoje stvari u vezi sa obrtajnošću naših artikala, dakle koliko često se koji artikli vrte. postoje dva načina da se to napravi:

    izračunati koeficijente obrtaja za sve artikle i napraviti kompletniu logističku obradu podataka i doznati strukturu isporuka koje izlaze sa našeg skladišta i artikala u njima.


1. Analiza zaliha prema koeficijentu obrtaja

Analiza koeficijenta obrtaja obično se rade na jednu godinu. Ovisno o strukturi zaliha u pojedinom poduzeću artikle možemo podijeliti na tri ili četiri grupe:

    Grupa 0 – odnosi se na sve artikle koji imaju KO između 0 i 1 (0,99) (tzv. „mrtve zalihe“ ili nekurentne zalihe)
    Grupa 1 – odnosi se na sve artikle koji imaju KO između 1 i 2 (1,99) (tzv. „slow-movers“)
    Grupa 2-5 – odnosi se na sve artikle koji imaju KO između 2 i 5 (4,99)
    Grupa 5+ – odnosi se na sve artikle koji imaju KO preko 5 (tzv. „fast-movers“)

Ove se grupe i njihovi rasponi mogu prilagoditi specifičnosti svakog poduzeća.

Analiza koeficijenta obrtaja je zanimljiva kada se pojedinoj grupi (vidi dolje) pridruži i vrijednost zaliha koju čine ti artikli. Analiza obično pokaže da ima jako puno artikala koji imaju koeficijent obrtaja jedan ili nula (tzv. „slow-movers“) što znači da se unutar godine prodaju jednom ili nijedanput. Isto tako analiza će pokazati da je i vrijednost tih nekurentnih zaliha, dosta velika. ovo je mjesto gdje bi trebali početi čistiti skladište.

s druge strane postoji određeni broj artikala koji imaju jako visok koeficijent obrtaja. E to su oni koji moraju biti pri ruci i raspoređeni tako da su u trenutku slaganja isporuka uvijek pri ruci...

Primjer rezultata analize:
KO               0         1            2-5            5+      
Br.artikala     950     204      137          300



2. Logistička obrada podataka

Jednom je Jack Welch, predsjednik kompanije General Electric, rekao da je u poslovnom vođenju najvažniji princip - takozvani "princip stvarnosti," koji se zasniva na potrebi traganja za istinom, bez obzira na to kamo će nas ona odvesti. "Prema svijetu se odnosite u skladu sa stvarnim stanjem stvari, a ne onako kako biste vi zeljeli da bude." Kad god bi trebao riješiti neki problem ili poteškoću u General Electric-u, njegovo prvo pitanje bilo bi: "Koje je stvarno stanje stvari?"

Pitanje koje si uvijek trebate postaviti u vezi sa Vašim skladištem je Kolika je stvarna efikasnost u Vašem skladištu?

Temeljem logističkih podataka dobivenih iz vašeg ERP ili knjigovodstvenog sustava može se napraviti njihova logistička obrada u svrhu analize specifičnosti vašeg posla i stvari koje se reflektiraju na skladišno poslovanje. Nakon rezultata analize moguća je optimizacija skladišnog poslovanja sa konkretnim i specifičnim rješenjima a u skladu sa vašim potrebama.

Logistička obrada – preduvjet je za:

    efikasan rad u skladištu što znači više rada – manje šetnje i traženja artikala po skladištu
    definiranje prijedloga informatičkog rješenja za skladište


Analize koje se provode u sklopu logističke obrade podataka:

    Analiza narudžbi (isporuka) i pojedinih pozicija daje nam uvid u sliku klijenata, prirodu njihova posla i naručivanja i daje podlogu za traženje optimalnog rješenja za efikasno komisioniranje
    Analiza artikala daje nam uvid u ponašanje artikala i podlogu za definiranje skladišnog layouta (rasporeda artikala) u odnosu na obrtajnost artikala


Rezultati

Rezultati logističke obrade podataka iskoristit će se u svrhu traženja specifičnog skladišnog rješenja koja su specifična za Vaše poduzeće. Između ostaloga ove analize služe kako bi vam se ponudila sljedeća rješenja:

    Definiranje skladišnog layouta u odnosu na obrtajnost artikala
    Traženje pogodnog manualnog rješenja za efikasnije komisioniranje
    Priprema za uvođenje informatičkog rješenja u skladištu


Primjer rezultata logističke obrade podataka:

U nekom poduzeću je pronađeno da je u nekom mjesecu bilo ukupno 618 nardužbi i od toga:

    237 narudžbi sastojalo se samo od jednog naručenog artikla – jedne pozicije
    170 narudžbi sastojalo se od 2 do 3 naručena artikla
    92 narudžbe sastojalo se od 4 do 5 naručena artikla
    57 narudžbi sastojalo se od 6 do 10 naručena artikla

Dakle, čak 556 narudžbi gledano kumulativno (što je 90% svih narudžbi) sastoji se od 1 do najviše 10 naručenih artikala (ili stavaka). Ostatak od 62 narudžbe (što je 10 % svih narudžbi) ima više od 10 artikala i to redom:

    36 narudžbi ima od 11 do 20 artikala
    19 narudžbi ima od 21 do 30 artikala
    7 narudžbi ima od 31 do 50 artikala

Ovakva struktura nameće nam zaključak da je za skladište u ovom poduzeću potrebno tražiti rješenje za male narudžbe. Međutim to nije jedini zaključak pa idemo redom. Kako bi potvrdili odnosno ne potvrdili ovu tezu uvijek je potrebno provjeriti ju sa još jednim obično najjačim mjesecom po broju narudžbi.

Da bi dobili potpuniju sliku nećemo se zadržati samo na analizi narudžbi (isporuka) već moramo pogledati i 'drugi dio medalje' koje nam daje analiza pozicija (stavaka).

U istom primjeru smo analizirali stavke u drugom top mjesecu i vidjeli da sa 404 (ili 85%) svih narudžbi – radimo 1287 stavaka (ili 46%). Ovo nam govori da kada obradimo 85% ili većinu narudžbi (gledano od najmanjih prema većima) mi nismo odradili niti pola posla u skladištu. Jer skladišni posao se sastoji u tome da se odrade sve stavke.

Drugi zaključak o kojemu smo govorili je, dakle, da je za skladište u istom poduzeću ipak potrebno tražiti rješenje i za velike narudžbe jer gledajući prema ukupnom broju pozicija te narudžbe čine 54% ukupnog posla.

Kako bi potvrdili ove naše teze koje smo donijeli na osnovu analiza iz najfrekventnijih mjeseci, istu analizu ponovit ćemo i na najfrekventnijem danu najfrekventnijeg mjeseca. Ova nam analiza pokazuje da li struktura posla na dnevnoj razini prati mjesečnu strukturu posla.
U svakom slučaju na ovakav način možemo doći do opipljivih informacija o strukturi naših isporuka i prema tome možemo prilagoditi procedure u skladištu, ali možemo i predložiti određenu opremu koja uz neznatnu investiciju podiže produktivnost i efikasnost skaldišta po nekoliko puta.

 

Pozovite nas na besplatnu prezentaciju ove metode koja će Vam donijeti puno reda i efikasnosti!!

O nama

Logiko d.o.o.  dodaje vrijednost svojim klijentima i njihovim kupcima kroz poslovno savjetovanje, prilagođene radionice, coaching te tematske webinare i konferencije.

Contact

For all information we are available at:
 info(@)logiko.hr
  +385 1 6602 557
+385 1 6602 557 
 Barčev trg 14, 10000 Zagreb, Croatia
 
You can find us on social media too: